Atletika

Atletikom zovemo natjecanja na trkačim stazama i gimnastičkim spravama. Ona su tvorila jezgru drevnih olimpijada, a njima su od discplina bile zastupljene trčanje, različita bacanja i skakanja, što se sve znalo i spojiti u natjecanje u više disciplina, primjerice pet (petoboj ili pentatlom) ili deset (desetoboj ili dekatlon). Danas u atletiku spadaju i skok s motkom, trka preko prepona i štafetna trka. Atletika je jedan od najstarijih oblika sportskih natjecanja, još od vremena orginalnih Olimpijskih igara iz vremena stare Grčke pa do modernih Olimpijskih igara današnjih dana. Kako se radi o osnovnim disciplinama trčanja, skokova i bacanja tradicija takvih natjecanja je stara koliko i tradicija sporta, te je povijest atletike u stvari i povijest sporta uopće. Atletska dvorana ima gotovo sve elemente kao i atletski stadion, osim što je zbog jednostavnosti konstrukcije dvorane najčešća duljina kružne staze 200 m te je borilište bitno manje nego stadion na otvorenom, i u dvorani nema vjetra. Neke discipline koje su na otvorenom standardne zbog manjeg se raspoloživog prostora ne izvode u dvorani, tu spadaju bacenje kladiva i koplja, utrka na 3000 m prepone, maraton. Također, neke su discipline prilagođene dvorani, te se tako utrka na 100 m u dvorani najčešće smanjuje na 60 m, slično kao i 100/110 metara prepone na 60 m, te neke discipline dugih pruga.